{"id":5041,"date":"2026-04-15T11:08:36","date_gmt":"2026-04-15T09:08:36","guid":{"rendered":"https:\/\/explore-centralcroatia.com\/?post_type=kultura&p=5041"},"modified":"2026-04-15T11:08:38","modified_gmt":"2026-04-15T09:08:38","slug":"stari-grad-dubovac","status":"publish","type":"kultura","link":"https:\/\/explore-centralcroatia.com\/en\/kultura\/stari-grad-dubovac\/","title":{"rendered":"The old town of Dubovac"},"content":{"rendered":"
\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

The old town of Dubovac <\/strong>najstariji je karlova\u010dki spomenik i zbog svoje bogate povijesti, ali i zbog pionirske odluke da bude sa\u010duvan uime kolektivne memorije. Naime, jo\u0161 je od 1896.\u00a0godine u op\u0107inskom vlasni\u0161tvu i otvoren za javnost.<\/p>\n\n\n\n

Dubovac<\/strong> je dobio ime po nekada\u0161njoj hrastovoj (dubovoj) \u0161umi<\/strong> koja ga je okru\u017eivala, a prenio ga je na suvremenu gradsku \u010detvrt na karlova\u010dkoj periferiji.<\/p>\n\n\n\n

Stari grad na brdu iznad Kupe<\/strong> najuo\u010dljivije je obilje\u017eje karlova\u010dkog kulturno-povijesnog krajolika. S njegove visoke kule otvara se pogled na gotovo cijelo podru\u010dje grada kao i na teritorij triju suverenih dr\u017eava, odnosno dvaju povijesnih carstava. Naime, Dubovac se nalazi na udaljenosti od 12\u00a0kilometara zra\u010dne linije od granice sa Slovenijom i 38\u00a0kilometara od granice s Bosnom i Hercegovinom. U vrijeme kada je kula podizana, pru\u017eala je pogled na granicu Osmanskog<\/strong> i Habsbur\u0161kog Carstva.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

Humak iznad rijeke Kupe<\/strong>, mjesto na kojem je kasnije sagra\u0111en Stari grad<\/strong>, jo\u0161 je u prapovijesti bio geostrate\u0161ki va\u017ean. Najstariji nalaz, ulomak posude lasinjske kulture, svjedo\u010di o ljudskoj aktivnosti ve\u0107 u bakrenom dobu. Arheolo\u0161ka istra\u017eivanja potvrdila su stalnu naseljenost tijekom kasnog bron\u010danog i starijeg \u017eeljeznog doba, a ima i nekoliko anti\u010dkih nalaza. Srednji i novi vijek razaznaju se kroz elemente utvr\u0111ivanja i u nalazima bogatih slojeva koji svjedo\u010de o na\u010dinu \u017eivota dubova\u010dkih varo\u0161ana.<\/p>\n\n\n\n

Dubovac<\/strong> se prvi put spominje 1339.<\/strong>\u00a0godine, kada dobiva svojeg prvog \u017eupnika. \u010cesto pisana glagoljicom, svjedo\u010danstva o trgova\u010dkim i obrtni\u010dkim, pravnim i \u0161kolskim okolnostima \u017eivota dubova\u010dkih purgera-slobodnjaka najbrojnija su u nekoliko desetlje\u0107a koja prethode zlosretnom Velikom petku\u00a01578., kada su Osmanlije do temelja poharale varo\u0161.<\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

Izbjeglice su ve\u0107 idu\u0107e godine pribje\u017ei\u0161te prona\u0161le u novoosnovanom gradu Karlovcu<\/strong>, a preostao je samo ka\u0161tel koji je, zajedno s dubova\u010dkim veleposjedom, tih godina od Jurja Zrinskog kupilo Ratno vije\u0107e koje je rukovodilo Hrvatskom vojnom granicom. Premda zemlji\u0161no nevelik, dubova\u010dki veleposjed bio je gospodarski va\u017eno regionalno trgovi\u0161te. Njegovi su vlasnici, me\u0111u ostalima, bile i ugledne velika\u0161ke obitelji, (S)Zudar, Blagaj, Frankopan i Zrinski, a potom zapovjedni\u0161tvo karlova\u010dke vojske.<\/p>\n\n\n\n

Dubova\u010dki ka\u0161tel u obliku je koji je dobio u kampanji utvr\u0111ivanja koja je uslijedila du\u017e pograni\u010dnog podru\u010dja potkraj 15.\u00a0stolje\u0107a<\/strong>. \u010cetvrtasta brani\u010d-kula za dva kata nadvisuje tri oble, dvokatne kule me\u0111u kojima su razvijena krila s obrambenim, skladi\u0161nim i stambenim prostorijama. Me\u0111a\u0161em u graditeljskoj povijesti mo\u017ee se smatrati 1511.\u00a0godina kada tada\u0161nji vlasnik, Bernardin Frankopan<\/strong>, u jednom svojem pismu spominje da je Dubovac<\/strong> od prete\u017eno drvenog postao kameno zdanje.<\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

Od 1. lipnja do 30. rujna:
UT0 – NED 10.00 – 20.00 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Od 1. listopada do 31. svibnja:
UT0 – NED 10.00 – 18.00 sati<\/strong>

Ponedjeljkom i dr\u017eavnim praznicima: zatvoreno
Zadnji ulaz pola sata prije zatvaranja.<\/strong><\/p>","protected":false},"featured_media":5052,"template":"","hrvatske-zupanije":[18],"class_list":["post-5041","kultura","type-kultura","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","hrvatske-zupanije-karlovacka-zupanija"],"acf":{"photo_gallery":{"galerija_kulture":[[]]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/explore-centralcroatia.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/kultura\/5041"}],"collection":[{"href":"https:\/\/explore-centralcroatia.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/kultura"}],"about":[{"href":"https:\/\/explore-centralcroatia.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/kultura"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/explore-centralcroatia.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5052"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/explore-centralcroatia.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5041"}],"wp:term":[{"taxonomy":"hrvatske-zupanije","embeddable":true,"href":"https:\/\/explore-centralcroatia.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/hrvatske-zupanije?post=5041"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}