Vrata Hrvatskog zagorja
Grad Oroslavje smješten je 36 km sjeverno od Zagreba, u južnom dijelu Hrvatskog zagorja.
Ime Oroslavja najčešće se povezuje s imenom ptice orao – simbolom snage i slobode ali još uvijek ostaje nepoznanica.
Ime je ipak najbliže nazivu ptice orao, koja je simbol u grbu grofova Vojkffy, a obelisk sa skulpturom orla krasio je perivoj dvorca Sermage. Replika te skulpture danas je na Oro trgu.
Prošlost Oroslavja neraskidivo je vezana uz prošlost dvaju oroslavskih dvoraca i nekoliko velikaških porodica, koje su bile njihovim vlasnicima i koje su ostavile duboki pečat u oroslavskoj povijesti. To su prije svega porodice Vojković-Vojkffy, Čikulini i Sermage. Oko dva dvorca odvijao se sve do početka XX. stoljeća cjelokupni ekonomski, društveni, politički i društveni život Oroslavja. Danas je, nažalost, ostao samo jedan dvorac, Oroslavje Donje, nekoć vlasništvo obitelji Vojković-Vojkffy, dok je drugi, Oroslavje Gornje izgorio 1949.
Vrlo je malo primjera da su na tako malom prostoru u različito vrijeme sagrađena dva dvorca i da su im vlasnici različiti ljudi, kao što je slučaj grada Oroslavja. Barokni portali na ulazu u dvorske parkove Donjeg i Gornjeg Oroslavja udaljeni su samo 300 metara i krajnje su točke današnjeg užeg središta grada.
Oko dvorca su u 18. st. uređeni raskošni perivoji koji su po stilskim obilježjima slijedili najpoznatije europske perivoje onog vremena, posebno onog u Versailiesu.
Ljepote perivoja i dvoraca nagnale su velikog mađarskog skladatelja Franza Liszta da u dva navrata 1846. boravi u Oroslavju i ondje održi koncert za tamošnju publiku. Oroslavski dvorci i ljepote njegovih perivoja nagnale su poznate slikare i književnike da ovdje potraže inspiraciju z svoja djela. Među njima su Vlaho Bukovac, Bela Čikoš Sesija, August Šenoa, Janko Matko i dr.






